Edukativni susret o temi „Uvod u zaštitu i dobrobit djece i ranjivih osoba“ organizirala je Zadarska nadbiskupija za svećenike, redovništvo, vjeroučitelje i vjernike laike djelatne u Zadarskoj nadbiskupiji i njenim ustanovama, u subotu, 1. ožujka, u dvorani Katoličke OŠ ‘Ivo Mašina’ u Zadru.
Izlaganje „Vrste zlostavljanja; rizični i zaštitni čimbenici; posljedice zlostavljanja“ održala je Jelena Zadro, mag. psych., a o temi „Profil počinitelja zlostavljanja“ govorila je dr. sc. Anita Dučkić Sertić, voditeljica „Centra za promicanje dobrobiti ranjivih osoba“ Hrvatskog katoličkog sveučilišta iz Zagreba.
Mag. Zadro govorila je o vrstama i manifestacijama zlostavljanja. To su fizičko, emocionalno, seksualno i duhovno zlostavljanje, u savjesti. „Seksualno zlostavljanje definira se kao uključenost djeteta u seksualne aktivnosti koje ono ne razumije u potpunosti i ne može dati informirani pristanak. Ono uključuje neadekvatno dodirivanje djeteta, izlaganje djeteta pornografskom sadržaju, promatranje seksualnih aktivnosti te sugestivne seksualne komentare djetetu. Indikatori seksualnog zlostavljanja su ozljede, traume na genitalnom području, pretjerana osjetljivost na dodir, samoozljeđivanje, regresivna ponašanja, suicidalne misli i pokušaji te loša slika o sebi“, rekla je mag. Zadro.
„Tema zlostavljanja je mučna, ali realna. Dobro je i potrebno da se svatko od nas suoči s time i da vidimo što se skriva iza osobe koja je počinitelj zlostavljanja. Razotkriti istinu će pomoći i zlostavljačima i smjestiti ih gdje im je mjesto, da ne budu ponovno u napasti, opetovano čineći takva djela“, poručila je dr. Sertić. Istaknula je da dostojanstvo čovjeka treba razumijevati u kontekstu kršćanske antropologije, u integraciji duha, duše i tijela čovjeka. Naime, seksualnost, emocije, intelekt i duh su integrativni dio osobe.
„Problemi nastaju ako određena razvojna faza u životu osobe nije išla redovnim putem, kako je trebala. Odrasli zlostavljač ima moć nad djetetom koje mu je podređeno, pritom se osjeća osnaženo da može sebe zadovoljiti“, rekla je dr. Sertić, upozorivši da su nastrane osobe infantilne te svoju infantilnu spolnost pokazuju kroz spolne odnose s djecom i podređenim osobama. Kod tih osoba je zaustavljen zdravi razvoj te nastaju patogeni učinci i patogena potiskivanja u mentalnom funkcioniranju odrasle osobe.
„Većina zlostavljača su narcisoidne osobe. Mnogi takvi su i u obiteljima, iako nisu seksualni predatori, ali jesu zlostavljači“, upozorila je dr. Sertić. Pedofila privlače djeca, neovisno o spolu, koja nemaju još razvijena spolna obilježja jer je on zastao u ranoj dobi ili je bio zlostavljan u toj dobi te ga privlači nevino, čisto. Zlostavljač je imao problem u svom psiho-seksualnom razvoju u djetinjoj dobi. Oni su neostvareni i nezadovoljni kao odrasla osoba, istaknula je dr. Sertić, rekavši da su to emocionalno nezrele osobe, socijalno deficitarne, slabih socijalnih vještina. Nedostatak pouzdanja im raste kad nađu žrtvu nad kojom su superiorni.
„Pedofili traže manju djecu jer ne mogu uspostaviti normalni kontakt s odraslom osobom. Imaju poteškoće spolne naravi pa im je lakše uspostaviti kontakt s djecom. Svoju spolnu nemoć u odnosu s odraslim, pokazuje na djetetu jer dijete se ne može pobuniti, nije odrasla osoba. Predator zlostavljač ima kontrolu nad djetetom i u poziciji je moći koju zloupotrebljava“, rekla je dr. Sertić, istaknuvši da pedofil ne može ostvariti ljubavni odnos sa subjektom, nego drugi je njegov objekt koji mu pruža zadovoljstvo. Traži spolno zadovoljstvo, a istovremeno se boji ishoda. Pedofil se boji okoline da ga ne otkrije i sramote zbog kažnjivog djela, rekla je dr. Sertić. Prođe između 10 i 15, nekad i više godina da žrtva prijavi zlostavljanje koje utječe i na njenu sliku o Bogu. Žrtva se može pitati tko je i kakav je Isus u njenom životu, ako je takvo što dopustio. Trebaju godine da se žrtva s tim suoči i to prijavi. To je izrazito bolno iskustvo, osobito u dječjoj fazi, rekla je dr. Sertić.
„Psihijatrija kaže da je pedofilija neizlječiva bolest i poremećaj. Može se pružati terapija, pomoći osobi da osvijesti što se s njom događa, koji je to poremećaj. Ali, ta osoba neće ozdraviti da bi mogla dalje nastaviti rad s djecom i mladima. Takvu osobu treba udaljiti od toga i nju zaštititi, jer i predator postaje žrtva okruženja ako ga se premješta u drugu župu ili drugu biskupiju, gdje su opet pred njim djeca i mladi. Nakon nekog vremena on će opet počiniti isto. Zato je važno znati da se takva nastranost mora sankcionirati. To je bolje za sve nas“, poručila je dr. Sertić.
Govoreći o nedostatku empatije za žrtvu od strane pedofila, dr. Sertić je rekla da pedofil gleda sve kroz sebe, manipulira. Ne kaje se, nego mu je važno što će drugi misliti o njemu, obmanjuje i stručnjake. „Pedofilu uopće nije važno biće koje mu je podređeno. On ima slabe vještine emocionalne i seksualne samoregulacije. On unaprijed planira, stvara scenarij i pitanje je vremena kad će to i ostvariti. Takva osoba ima povijest zlostavljanja. Ne postoji pedofil koji je to učinio jedanput. U kontekstu Katoličke Crkve, ne postoji pedofil koji nije višestruko učinilo zlo jednoj žrtvi, ako ne i više žrtava. To se događa više puta“, upozorila je dr. Sertić.
Opisala je na koji način zlostavljač zavodi žrtve, kako stječe njegovo povjerenje; kako će ispuniti potrebe djeteta dok mu se počne i intimno otvarati, pa nastupa seksualizacija odnosa. Zlostavljač uvjerava žrtvu da je to u redu i da i ona treba uživati u tome. Nastoji izolirati dijete, posvetiti mu se, pružiti toplinu. Osobito dijete koje je povučenije, samo, krhkije, treba ljubav i nema obrambene resurse u sebi, a pedofil zna prepoznati žrtvu.
Pedofil obično minimalizira ili negira da je učinio ili da namjerava učiniti zlo, govori o narušenosti svoga ugleda i počne uvjeravati kako je i žrtva uživala u tome, prebacuje odgovornost na žrtvu. Opravdava svoj grijeh jer nema osjećaj krivnje, jer je narcisoidan. U svom zlodjelu ne vidi ništa loše, opravdava se govoreći da je želio pružiti ljubav djetetu, a zapravo sebi, da on uživa u tome i osjeća se nadmoćnim, upozorila je dr. Sertić, govoreći o emocionalnoj nezrelosti pedofila i njegovom nesuočavanju sa stvarnošću. Pedofil ne zna uspostaviti normalne kontakte, ima poteškoće u socijalnim interakcijama.
„Pedofil nema identitet muškarca, da se osjeća kao muško. Ne razumije svoj identitet i prepoznaje ga u odnosu s djetetom. Tada osjeća svoju moć. To može biti osoba koja zna kako postupati s djecom. Često biraju zvanja, profesije gdje mogu doći do izvora svoje nastranosti“, upozorila je dr. Sertić.
U Hrvatskoj ne postoji službeni registar pedofila. „Sva seksualna zlostavljanja, pa i pedofilija, smatraju se seksualnim prijestupom, odnosno deliktom i nakon pet godina brišu se iz sustava kao seksualni delikt. Potrebni su preventivni programi kako bi se educiralo i pomoglo svima koji su uključeni u rad s djecom i mladima, da bi ljudi sačuvali sebe i pomogli djeci“, poručila je dr. Sertić.
U potrebi javne edukacije i podizanja svijesti o zlostavljanju, dr. Sertić je rekla da primarna prevencija znači educirati mnoge, široku javnost. „Osobu u terapiji se može osnažiti, ali treba je udaljiti od izvora koji bi je mogli vratiti i biti okidači da ponovno učini zlo djetetu. Psihijatar ne može pomoći počinitelju do razine da se vrati biti dobar odgajatelj u vrtiću ili da bude svećenik koji će okupljati mlade. To ne ide, jer je pitanje vremena kad će opet učiniti zlostavljanje“, upozorila je dr. Sertić.
„Sekundarna prevencija usmjerena je na rizične grupe. To su djeca i ranjive odrasle osobe s kojima treba provoditi više edukativnih programa. Tercijarna prevencija uključuje tretmane za žrtve i počinitelje sa svrhom prestanka zlostavljanja. Žrtvi treba pomoći da nadiđe stanje u kojem se nalazi, da osoba može ići dalje kroz život te pomoći počinitelju da se suoči sa svojom stvarnošću, s onim što on jest; da očisti svoju dušu i svoj odnos s Bogom, jer osoba ne može biti svećenik i pedofil. Mora se vratiti izvoru, Bogu koji će dati da osoba prepozna gdje joj je mjesto“, poručila je dr. sc. Anita Dučkić Sertić.
Na susretu se prigodnim govorom sudionicima obratio i zadarski nadbiskup Milan Zgrablić.
Ines Grbić
Više slika pogledajte u Foto-galeriji klikom na sliku / Foto: I. Grbić
