ZADAR: Nadbiskup Zgrablić svećenicima na rekolekciji predstavio središnju proslavu Godine jubileja u Zadarskoj nadbiskupiji

Zadarski nadbiskup Milan Zgrablić u izlaganju na rekolekciji u sjemeništu ‘Zmajević’ u Zadru u srijedu, 12. ožujka, svećenicima Zadarske nadbiskupije predstavio je duhovni kontekst središnje proslave u Godini jubileja u Zadarskoj nadbiskupiji.

Središnja proslava pod geslom „Zauzimajte se za dobro pred svim ljudima, (Rim 12,17)“ će se održati na Nedjelju Božjeg milosrđa, 27. travnja, na lokaciji Forum u središtu Zadra. Misno slavlje u 17 sati će predvoditi nadbiskup Zgrablić. Misi prethodi duhovni program s početkom u 16 sati. Nakon mise, nadbiskup će predvoditi procesiju središtem Zadra oko Poluotoka; zapadnim dijelom Obale kralja Petra Krešimira IV., prema lokaciji Morske orgulje, gradskim Bedemima, kroz Kopnena vrata Fošu, istočnim dijelom Rive do Foruma, gdje će mons. Zgrablić zaključno blagosloviti narod.

Nadahnuće za način te proslave koja će obuhvatiti pripadnike svih razina društvenog djelovanja i institucija, ne samo vjerničke zajednice, mons. Zgrablić našao je utemeljenom i pojasnio razmatrajući Bulu pape Franje ‘Nada ne razočarava’ objavljenu povodom Jubileja, koja govori o znakovima nade.

„Već u prvom broju Bule, Papa naglašava da je nada ono dobro koje nosimo u sebi, čežnja za dobrom koje želimo. Čovjek uvijek ima nadu i želju za životom. Nada je jedna od bitnih misli pape Franje“, istaknuo je mons. Zgrablić, rekavši da je Godina jubileja prigoda promicati i evangelizirati nadu koja je treća teološka krepost.

„Papa kaže da nadu crpimo iz Božje milosti i pozvani smo je otkriti i u znakovima vremena koje nam Gospodin daje. Kao što se kaže u pastoralnoj konstituciji Gaudium et spes Drugog vatikanskoga koncila, „Crkva je dužna u svako vrijeme ispitivati znakove vremena i tumačiti ih u svjetlu evanđelja  da uzmogne odgovoriti na vječna ljudska pitanja o smislu sadašnjeg i budućeg života te o njihovu međusobnom odnosu, i to na način kako odgovara svakom pojedinom naraštaju“, podsjetio je mons. Zgrablić.

Istaknuo je pritom poticaj pape Franje iz Bule Jubileja, da „moramo obratiti pozornost na brojne dobre stvari u svijetu, kako ne bismo upali u napast da se smatramo ophrvanima zlom i nasiljem. Znakovi vremena koji u sebi sadrže čežnju ljudskog srca potrebnog spasenja i Božje prisutnosti, traže da se pretvore u znakove nade“.

Da bi se u Godini jubileja što više ljudi uključilo u jubilejsko slavlje, što Papa predstavlja kao hodočasnici nade, nadbiskup je podsjetio da ljudi koji nisu povezani s Crkvom predstavljaju veliki dio populacije. Stoga je središnja proslava Jubileja u Zadarskoj nadbiskupiji usmjerena i tim ljudima.

„Želimo doprijeti i do ljudi koji su izvan Crkve i na različite načine su dio nas. Postoje mnoge dobre stvari u svijetu. U tim mnogim dobrim stvarima koje svaki čovjek nosi u svom srcu, Papa nas poziva da to prepoznajemo kao znak Božjeg djelovanja, kao znak Duha koji djeluje u svakom čovjeku“, poručio je mons. Zgrablić, u želji da se Jubilejska godina predstavi ne samo raznim vjerničkim skupinama, nego što većem broju ljudi.

Razmišljajući „kako konkretno prepoznati i promicati mnoga dobra koja postoje u ljudskim srcima“, nadbiskup smatra da je Nedjelja Božjeg milosrđa jako dobra prilika za organizaciju takve ‘manifestacije dobra’.

U zauzimanju za dobro pred svim ljudima, proslavom na Forumu želi se istaknuti tri povezane stvarnosti. „Prva je milosrđe. Dobro proizlazi iz Boga. Milosrđe se ostvaruje u srcima ljudi. U svakom dobru pozvani smo promatrati Duha Svetoga. Dobro i Božje milosrđe završavaju i u kulturi, umjetnosti, u izričaju duha te se te stvarnosti žele istaknuti u proslavi“, rekao je mons. Zgrablić.

Prvi cilj te središnje proslave Jubileja je javno zahvaliti Bogu za njegovo milosrđe i njegov Duh koji potiče nadu u ljudima; osvijestiti mnoga dobra koja otkrivamo u srcima ljudi.

„Dakle, javno pozvati ljude da prepoznaju Božjeg duha koji već djeluje u njima i da svi zajedno Bogu zahvalimo za svako dobro, ne samo vjernicima, nego i onima koji čine dobro, koji se brinu za opće dobro, koji čine dobro  obitelji – da prepoznaju da Bog već djeluje u njima. Na taj način ostvaruje se i drugi cilj, evangelizirati krepost nade. Treći cilj je dati javno priznanje i zahvaliti svima koji čine dobro obitelji, Crkvi i društvu. Da Crkva kaže: Vidimo to što radite, radujemo se tome i zahvaljujemo. I četvrto, uputiti poziv svima da se neumorno zauzimaju za dobro, da ne prestaju činiti dobro“, poručio je mons. Zgrablić.

Papa Franjo u Buli poziva sve kršćane da postanu hodočasnici nade, u sadašnjem povijesnom trenutku kad je čovječanstvo izloženo teškom ispitu potlačenosti i brutalnosti nasilja. „Krepost nade treba ponovno otkriti u znakovima vremena, na način da obuhvaćaju čežnje ljudskog srca koje je potrebno spasonosne Božje prisutnosti. Nada se, prije svega, mora crpsti u Božjoj milosti i punini njegovog milosrđa“, poručio je mons. Zgrablić.

Nadbiskup je govorio i o jubilejskom oprostu kao najvećem daru i osobitoj milosti Jubileja. „Papa kaže da nam dar oprosta “dopušta otkriti koliko je Božje milosrđe bezgranično. Nije slučajno da je u davnim vremenima pojam milosrđe bio zamjenjiv izrazom oprost, upravo zato što to znači izraziti puninu Božjeg oproštenja koje ne poznaje granica” (Spes non confundit, 23). Stoga je oprost jubilejska milost“, istaknuo je mons. Zgrablić.

Nadbiskup je podsjetio da je „papa Franjo već u Buli najave Izvanrednog jubileja milosrđa 2015. istaknuo kako oprost u tom kontekstu dobiva ‘posebnu važnost’ (Misericordiae vultus, 22), budući da Božje milosrđe ‘postaje oprost Oca koji po Kristovoj Zaručnici dopire do raskajanog grešnika i oslobađa ga od svakog ostatka posljedice grijeha’“.

U uputi o oprostu, Apostolska pokorničarna naglašava da svako dobro dolazi od Boga kao vrhovnog dobra. „Duh Božji potiče dobro u našim srcima. Iz dobra i milosrđa iz kojeg su živjeli sveci, blaženici, Crkva dijeli potpune oproste. Prema Katekizmu Katoličke Crkve, oprost se dobiva po Crkvi koja se, snagom vlasti vezivanja i odrješivanja koju je dobila od Isusa Krista, zauzima za kršćanina te mu otvara riznicu zasluga Krista i svetaca, da od Oca milosrđa dobije otpuštenje vremenitih kazni za grijehe. Crkva time želi i potaknuti kršćane na djela pobožnosti, pokore i ljubavi“, rekao je mons. Zgrablić. Istaknuo je da su „dobro koje je izašlo od Boga na herojski način osobito živjeli sveci i blaženici. Iz toga blaga Isusa Krista, Blažene Djevice Marije i svetaca, Crkva dijeli potpuni oprost za sebe ili za pokojnika“. Naime, „vjerni mrtvi na putu čišćenja također su članovi istog Općinstva svetih te im možemo pomoći, između ostalog, stječući za njih oproste, da bi tako bili olakšani od vremenitih kazni za grijehe“, rekao je nadbiskup.

Nakon izlaganja nadbiskupa, don Ante Sorić, generalni vikar Zadarske nadbiskupije, svećenicima je dao praktične upute za doprinos u organizaciji te proslave.

U prvom dijelu rekolekcije, dr. sc. Vladimir Dugalić izlagao je o temi „Izazovi i poteškoće u slavlju sakramenta pomirenja. Zrela svećenička savjest – Preduvjet za odgoj savjesti vjernika i dar razlučivanja“.

Ines Grbić

Foto: I. Grbić