Zadarski nadbiskup Milan Zgrablić predvodio je svečano misno slavlje na svetkovinu Marije Bogorodice i Svjetski dan mira u katedrali sv. Stošije u Zadru u srijedu, 1. siječnja.
Nadbiskup je u propovijedi predstavio poruku pape Franje „Oprosti nam grijehe naše, mir nam svoj podaj“ za 58. svjetski dan mira koji se u Crkvi obilježava prvog dana nove godine. Papa govori o potrebi osluškivanja ugroženog čovječanstva te poruku prožima poticajima o značenju Godine jubileja 2025.
Mons. Zgrablić je istaknuo da Papa osobito misli na ljude „koji osjećaju kao da ih je životna situacija bacila na koljena, da su osuđeni zbog svojih pogrešaka, shrvani osudom drugih i ne vide više nikakve perspektive za svoj život. Želim svima vama nadu i mir, jer ovo je Godina milosti koja dolazi iz Spasiteljeva Srca!“, citirao je nadbiskup papu Franju, prenijevši Papin poziv „da se obnovi Božja pravda na raznim poljima života: u korištenju zemlje, u vlasništvu nad dobrima, u odnosima s bližnjima, osobito prema najsiromašnijima i onima koji su pali u nemilost“.
Umjesto roga ovna kojim se nekad najavljivao početak svete godine, papa Franjo potiče da „poslušamo `očajnički vapaj za pomoć` koji se, poput glasa krvi pravednog Abela, uzdiže iz mnogih krajeva zemlje. Takve nepravde ponekad poprimaju oblik onoga što je sv. Ivan Pavao II. nazvao `strukturama grijeha` jer nisu rezultat nedjelâ nekolicine, nego su se, da tako kažemo, konsolidirale i oslanjaju se na mrežu suudioništva“, upozorava papa Franjo.
Nadbiskup je istaknuo da Papa govori i o potrebi kulturnih promjena: „Jubilejski događaj poziva nas da pokrenemo različite promjene kako bismo se suočili s trenutnim stanjem nepravde i nejednakosti, spominjući se da zemaljska dobra nisu namijenjena samo nekolicini privilegiranih, već svima“. Pritom je podsjetio na misao sv. Bazilija Cezarejskog: `Ali reci mi, što je tvoje? Odakle si sve to uzeo da postane dijelom tvoga života? Nisi li potpuno gol izašao iz utrobe svoje majke? Nećeš li se, isto tako, gol u zemlju vratiti? Odakle ti to što sada imaš? Ako kažeš da se to dogodilo igrom slučaja, niječeš Boga, ne poznaješ Stvoritelja i nisi zahvalan Darovatelju`“.
„Kad osoba zanemari svoj odnos s Ocem, počinje misliti da našim odnosima s drugima može upravljati logika izrabljivanja u kojoj jači sebi uzima pravo vršiti zlosilje nad slabijim“, prenio je mons. Zgrablić Papino upozorenje, istaknuvši da papa Franjo hrabro poručuje: „Ne umaram se ponavljati da je vanjski dug postao instrument kontrole kojim neke vlade i privatne financijske institucije bogatijih zemalja beskrupulozno i bezobzirno iskorištavaju ljudske i prirodne resurse najsiromašnijih zemalja, kako bi zadovoljile zahtjeve vlastitih tržišta“. U vraćanju dostojanstva čitavih naroda, Papa poziva da se „razmisli o trajnom smanjenju, ako ne baš o potpunom oprostu, međunarodnog duga, koji opterećuje sudbinu mnogih naroda“ te poziva „na čvrstu opredijeljenost za promicanje poštivanja dostojanstva ljudskog života od začeća do prirodne smrti“.
Apelirajući na dobrobit budućih naraštaja, Papa poziva da „u ovom vremenu obilježenom ratovima iskoristimo barem jedan određeni postotak novca, koji se koristi za naoružanje, za uspostavu Globalnog fonda za iskorjenjivanje gladi i olakšavanje obrazovnih aktivnosti u najsiromašnijim zemljama“.
Kulturna i strukturalna promjena da se prebrodi ova kriza će se dogoditi „kad konačno svi priznamo da smo djeca jednog Oca i priznamo da smo svi njegovi dužnici, ali i da trebamo jedni druge, u skladu s logikom zajedničke i diversificirane odgovornosti. Moći ćemo tada `jednom zauvijek otkriti da smo potrebni jedni drugima i da smo dužnici jedni drugih`“, poručuje Papa, ističući da „godina milosti Jubileja može za svakog predstavljati priliku da ponovno krenemo putem nade. Nada se rađa iz iskustva Božjeg milosrđa koje je uvijek bezgranično“.
„Bog, koji nikome ništa ne duguje, ne prestaje razdjeljivati milost i milosrđe svim ljudima. Izak iz Ninive, otac istočne Crkve iz 7. st., napisao je: `Tvoja je ljubav veća od dugova mojih. Koliko je samo valova u oceanu! A ipak, to je ništa u usporedbi s brojem mojih grijeha. Ali, ako moje grijehe stavim na vagu, oni su kao zrnce prašine u usporedbi s tvojom ljubavlju`. Bog ne mjeri zlo koje čovjek čini, već je neizmjerno `bogat milosrđem, zbog velike ljubavi kojom nas uzljubi`“, naglasio je nadbiskup utješnu poruku pape Franje.
U Isusovoj molitvi Oče naš, nakon molitve Ocu da nam oprosti grijehe, „dolazimo pred zahtjevne Isusove riječi: „kao što i mi otpuštamo dužnicima svojim“. „Da bismo drugima oprostili njihove prijestupe i dali im nadu, potrebno je da naš vlastiti život bude ispunjen plodom našeg iskustva Božjeg milosrđa“, piše Papa koji želi da u 2025. godini raste „istinski i trajni mir koji nadilazi granice sporazumâ ili ljudskih kompromisa. Tražimo istinski mir, koji Bog daruje razoružanom srcu: srcu koje nije proračunato pa gleda što je moje, a što tvoje; srcu koje pobjeđuje sebičnost i spremno pruža ruku drugima; srcu koje se ne oklijeva prepoznati dužnikom prema Bogu i stoga je spremno opraštati dugove koji opterećuju druge; srcu koje nadilazi tjeskobu glede budućnosti nadom da svaka osoba može biti izvor za izgradnju boljeg svijeta“, citirao je mons. Zgrablić Papu, istaknuvši Papin poticaj: „Razoružavanje srca je gesta koja uključuje sve, od malih do velikih, od bogatih do siromašnih. Ponekad je dovoljno nešto tako jednostavno kao što je `osmijeh, gesta prijateljstva, bratski pogled, iskreno slušanje, nesebično služenje`. Tim malim, a zapravo velikim gestama napredujemo prema cilju mira, a njemu ćemo brže prispjeti što više na putu kojim ćemo prolaziti zajedno s braćom i sestrama budemo otkrivali da smo se već promijenili u odnosu na to kakvi smo krenuli“.
Nadbiskup Zgrablić je svima poželio blagoslovljenu i sretnu Novu godinu, Svetu, Jubilejsku godinu, da Gospodin svima na hodočasničkom putu nade daruje obilje svoga mira. Na kraju mise otpjevan je Himan sa zazivom Duha Svetoga. Potom je nadbiskup vjernicima koji su se ispovjedili i pričestili, nakon zajedničke molitve na nakane Svetog Oca, udijelio blagoslov s potpunim oprostom.
I. G.
Foto: I. Grbić
