ZADAR: Misno slavlje na završetku Kapitula Franjevačke kustodije sv. Jeronima u Dalmaciji i Istri sa sjedištem u Zadru – Propovijed nadbiskupa Zgrablića

Misno slavlje sa svečanim ‘Tebe Boga hvalimo’ na završetku Kapitula Franjevačke kustodije sv. Jeronima u Dalmaciji i Istri sa sjedištem u Zadru, u petak,  25. travnja, u crkvi sv. Frane u Zadru predvodio je zadarski nadbiskup Milan Zgrablić.

Tom misom završen je Kapitul koji je počeo u ponedjeljak, 21. travnja u samostanu sv. Frane u Zadru, tijekom kojega je i službeno dovršen i potvrđen proces transformacije nekadašnje Franjevačke provincije sv. Jeronima u status Kustodije sv. Jeronima koja je ovisna o Hrvatskoj franjevačkoj provinciji sv. Ćirila i Metoda sa sjedištem u Zagrebu.

Za vrijeme kapitula, franjevci su razmatrali statute i smjernice prema kojima će se ravnati djelovanje i život Kustodije sv. Jeronima. Franjevačka kustodija sv. Jeronima svečano je proglašena za vrijeme Kapitula u samostanu sv. Frane u Zadru na Uskrsni utorak, 22. travnja.

U misi na završetku Kapitula, uz nadbiskupa Zgrablića koncelebrirali su fra Milan Krišto, provincijalni ministar Franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda iz Zagreba, fra Domagoj Runje, predsjednik Kapitula, fra Tomislav Šanko, kustod Kustodije sv. Jeronima i druga braća kapitularci.

Propovijed nadbiskupa Zgrablića na misi u crkvi sv. Frane u petak, 25. travnja, donosimo u cijelosti.

Draga braćo franjevci, draga braćo i sestre!

Sretan Vam i blagoslovljen Uskrs, ne samo kao jednogodišnja svetkovina, nego sudbonosni događaj u životu i vremenu.

Okupljeni danas u crkvi sv. Frane u Zadru u ozračju molitve i zajedništva, dok se opraštamo od našeg Svetog Oca pape Franje i molimo za njegovu dušu, dionici smo jednog povijesnog trenutka, osobito za Provinciju sv. Jeronima u Dalmaciji i Istri sa sjedištem u Zadru.

Čestitam na odvažnosti i hrabrim koracima koji su učinjeni ovih godina u preoblikovanju ove franjevačke zajednice od Provincije u Kustodiju. Čestitam na izboru i imenovanju nove uprave Kustodije sv. Jeronima: kustodu fra Tomislavu Šanku i svim savjetnicima: fra Stipi Nosiću, fra Tomislavu Krstiću, fra Diegu Dekliću, fra Leopoldu Mičiću i fra Pavlu Iviću.

 

1. Ne manje, nego drugačije

U trenutku kada zadarska Provincija završava svoj povijesni hod kao samostalna zajednica i nastavlja živjeti kao Kustodija unutar Hrvatske provincije sv. Ćirila i Metoda sa sjedištem u Zagrebu, Evanđelje po Ivanu nas vodi na obalu Tiberijadskog mora, gdje učenici, nakon noći bez ulova, ponovno susreću Uskrsloga.

Nakon razočaranja i umora, kada su možda mislili da je sve iza njih, Isus im dolazi ususret – ne s prijekorom, nego s pozivom: “Djeco, imate li što za jelo?”. On ih ne prekorava zbog prazne mreže. Umjesto toga, usmjerava ih, daje im novi smjer i ponovno puni njihove mreže. Taj prizor ne govori samo o ribi, nego govori i nadi.

Pozvani smo i mi ovaj povijesni trenutak gledati ne kao na gubitak, nego kao novo poglavlje, kao poziv da mreže bacite s druge strane – u poslušnosti Riječi, s povjerenjem u Gospodinovu nazočnost. Nova Kustodija nije manje, nego drugačije. Nije kraj djelovanja, nego novi poziv.

Isus ne briše prošlost učenika – nego ih ponovno okuplja, jača ih zajedništvom, i priprema im kruh i ribu. Tako i bratstvo, Kustodija, koja se sada povezuje sa zagrebačkom Provincijom, nije poništenje identiteta, nego produbljenje zajedništva. Pozvani ste jedni drugima biti dar, nadopuna, snaga i svjedočanstvo.

U središtu svega stoji kršćanska nada – ne kao osjećaj, nego kao temeljna sigurnost da Gospodin i dalje stoji na obali našega puta i poziva nas na povjerenje. On vidi više nego što mi vidimo. On zna kada i gdje baciti mreže. On priprema kruh i vatru kad mi dođemo iscrpljeni.

Ova nova faza nije noć bez ulova, nego početak novog jutra. Uvijek moramo biti spremni čuti Njegov glas, prepoznati ga u jednostavnim znakovima svakodnevice i imati hrabrosti odgovoriti.

Dođite i doručkujte! – kaže On i nama danas. Pridružimo se Njegovom stolu, u zajedništvu, u povjerenju, u nadi.

2. Znak vremena u mnogim dobrim stvarima

Nalazimo se u Jubilejskoj godini, vremenu posebne milosti u kojem nas, sada pokojni papa Franjo, u Buli Spes non confundit poziva da u duhu Drugog vatikanskog sabora čitamo znakove vremena koji odgovaraju svakom pojedinom naraštaju (usp. GS 4). Sveti Otac naglašava kako moramo obratiti pozornost na mnoge dobre stvari u svijetu, kako ne bismo upali u napast da se smatramo ophrvani zlom i nasiljem (usp. Br. 7). Uz ovaj snažni poziv, Papa je rekao „Moramo“ – promatranje znakova vremena i „mnogih dobrih stvari“ osobito je važno u ovom trenutku promjene i prijelaza, kako bismo s vjerom i nadom gledali u budućnost.

3. Franjevačka baština

„Mnoge dobre stvari“, kako kaže papa Franjo, gledamo u povijesnom tijeku ove Provincije sv. Jeronima, a od sada Kustodije.

Duhovna, društvena i kulturna baština franjevaca Male braće u Istri i Dalmaciji iznimno je važna, kako za hrvatsku povijest i identitet, tako i za očuvanje bogatstva kulturnih, vjerskih i društvenih tradicija ovih područja. Ova bogata duhovna, kulturna  i društvena baština svjetlo je za sadašnjost i budućnost ove zajednice.

3. 1. Duhovna važnost

Franjevci su, dolazeći u Istru i Dalmaciju već početkom 13. stoljeća, snažno pridonijeli očuvanju i širenju evanđelja, posebno u razdobljima kada su ta područja bila pod utjecajem različitih političkih i kulturnih snaga (Mletačke Republike, Osmanskog Carstva, Austro-Ugarske, Jugoslavenske diktature,  itd.).

Franjevci su slijedili ideale sv. Franje Asiškog, naglašavajući jednostavnost, skromnost, poniznost i blizinu narodu. Ovaj pristup bitno je oblikovao duhovni život lokalnog stanovništva.

Kroz škole, samostane i biblioteke, franjevci su bili središta pismenosti i obrazovanja. Mnogi franjevački samostani djelovali su kao važni obrazovni centri, odgojivši mnoge uglednike hrvatske povijesti.

Prisjetimo se bl. Jakova Zadranina (umro 27. travnja 1496. godine) koji je ušao u franjevački red u Zadru, a predstavlja uzor poniznog i predanog redovničkog života. Njegova nesebična služba braći redovnicima, bolesnima i siromašnima, kao i duboka duhovnost, inspiracija su vjernicima. Njegovo neraspadnuto tijelo koje se čuva u Bitettu, mjesto je hodočašća i molitve, a on je zaštitnik toga grada. Njegov spomendan slavimo sutra, 26. travnja.

3. 2. Kulturna važnost

Mnogi franjevački samostani i crkve u Istri i Dalmaciji bogate su umjetničkim djelima – slikama, kipovima, freskama i dragocjenim rukopisima. Primjeri su franjevački samostani u Zadru, Dubrovniku, Splitu, Rovinju, Puli, na Košljunu… koji predstavljaju neprocjenjivu kulturnu vrijednost. Umjetnost je uvijek znak bogatstva duha.

Ostavili ste značajan trag u arhitekturi izgradnjom mnogobrojnih samostana, crkvi i hospicija, često u jedinstvenim stilskim kombinacijama romaničkih, gotičkih, renesansnih i baroknih elemenata.

Franjevci su među prvima počeli sustavno koristiti i njegovati hrvatski jezik, tiskajući važne rukopise, molitvenike, pjesmarice i vjerske tekstove. Posebno su važni u očuvanju čakavske, štokavske i ikavske jezične tradicije, glagoljskog pisma.

Franjevački samostani sačuvali su neprocjenjive arhive i biblioteke koje omogućavaju proučavanje povijesti, jezika, običaja i društvenog života u prošlosti, čime predstavljaju ključno izvorište povijesnog znanja.

3. 3. Društveni značaj

Franjevci su često bili aktivni u karitativnom radu, brinući za bolesne, siromašne, prognanike i marginalizirane. Time su izgradili čvrstu povezanost s narodom, koja traje stoljećima.

Kao redovnička zajednica koja inzistira na miru i pomirenju, franjevci su imali ključnu ulogu u smirivanju tenzija među različitim etničkim i religijskim skupinama na ovim područjima kroz povijest.

Sjetimo se Zadarskog mira koji je sklopljen 18. veljače 1358. godine u sakristiji ovoga samostana. Sporazum je to između Mletačke Republike i hrvatsko-ugarskog kralja Ludovika I. Anžuvinca.

4. Prošlost kao svjetlo za sadašnjost

Franjevačka baština, očito, na ovim prostorima od Istre do Crne Gore, stoljećima je bila neizostavan dio vjerskog, kulturnog i društvenog života.

Red Male braće svojim je prisustvom oblikovao duh naroda, čuvajući vjeru u teškim vremenima, pružajući obrazovanje i njegujući umjetnost i književnost. Franjevci su bili stupovi duhovnosti i znanja, most između vjernika i Crkve, između Evanđelja i svakodnevnog života.

Vaša uloga nije se ograničavala samo na propovijedanje i sakramentalni život, već ste postali učitelji, pisci, prepisivači, kroničari i diplomati.

Samostani nisu bili samo mjesta molitve, već i središta kulturnog i obrazovnog djelovanja, rasadišta misli i identiteta hrvatskog naroda. Franjevci su prenosili evanđeoske vrijednosti kroz pučke misije, duhovne vježbe i pastirsko djelovanje, ostavljajući neizbrisiv trag u svijesti ljudi.

Vaš doprinos, braćo franjevci, kroz 800 godina, ne može se mjeriti samo u zgradama samostana i crkava, već u dušama vjernika, u plemenitosti naroda koji je kroz stoljeća nalazio oslonac u vašem služenju. I danas, kada se Crkva suočava s novim izazovima, franjevački duh ostaje nadahnuće i svjetlo koje pokazuje put jednostavnog, ali dubokog nasljedovanja Krista.

5. Nada kao zalog za budućnost

Bogata franjevačka baština drži i otvara vrata nade za budućnost. Nada je poput svjetlosti, jer nam omogućuje vidjeti ono što tek dolazi, ono dobro koje očekujemo i za kojim težimo. No, nada nije samo želja za nečim boljim u budućnosti – i to po našim željama i planovima, već sadašnje djelovanje Duha Svetoga u našem životu. I to je najvažnije: pustiti da Duh Božji u nama djeluje, ovdje i sada.

Sveti Pavao  – piše: “A nada ne postiđuje, jer je ljubav Božja razlivena u srcima našim po Duhu Svetome koji nam je dan” (Rim 5, 5). Nada nas povezuje s Božjom ljubavlju i daje nam snagu da nastavimo koračati i u vremenima kao što je ovaj, za ovu franjevačku zajednicu. Nada je nutarnje svjetlo koje ne gasne, jer je utemeljena na Božjem obećanju vječnog zajedništva s Njime.

6. Uskrsna radost i smisao sadašnjeg trenutka

Ova povijesna promjena uprave od Provincije u Kustodiju događa se u uskrsnom vremenu, najvećem kršćanskom blagdanu, koji daje smisao prošlosti, sadašnjosti i budućnosti. U svojoj uskrsnoj poruci 2009. godine, papa Benedikt XVI. je rekao: “Uskrs nas uči da povijest nije zatvoreni krug, nego putovanje prema konačnom ispunjenju”. Ove riječi su izuzetno značajne, rekao bih, za ovaj trenutak danas.

Franjevačka duhovnost, utemeljena na evanđeoskoj jednostavnosti, ljubavi prema siromašnima i potpunom pouzdanju u Božju providnost, iznimno je aktualna i danas.

Današnji svijet, opterećen individualizmom i otuđenošću, posebno treba franjevački duh bratstva, solidarnosti i služenja. Sveti Franjo nas uči da prava radost dolazi iz potpunog predanja Božjoj volji i iz nesebičnog služenja drugima. Njegova duhovnost nije ostala u prošlosti, već i danas nadahnjuje mnoge koji tragaju za smislom i unutarnjim mirom.

7. Zahvala, blagoslov i bratstvo u suradnji

Hvala svima vama, braćo franjevci, što ste kroz stoljeća utkali duhovno bogatstvo, kulturu i znanje u tkivo, srce i dušu hrvatskog naroda. Također, iskreno zahvaljujemo na plodnoj i sveobuhvatnoj suradnji sa Zadarskom nadbiskupijom te se nadam da će i nadalje braća franjevci biti važan oslonac u našem duhovnom i pastoralnom djelovanju. Neka i dalje zajedništvo i bratstvo između franjevaca i mjesne Crkve donosi obilne plodove u životu vjernika.

Neka vas u ovom novom vremenu, u kojem ulazite u dublju povezanost s braćom franjevcima iz Hrvatske provincije sv. Ćirila i Metoda sa sjedištem u Zagrebu, vodi duh franjevačkog bratstva i evanđeoske ljubavi. Blagoslovljena bila vaša suradnja u duhu svetog Franje, u vjernosti Crkvi i u službi Božjem narodu.

Molimo Gospodina da nas sve održi u radosti i vjernosti, da budemo svjedoci nade koja ne razočarava. Po zagovoru sv. Jeronima, sv. Frane, blaženog Jakova Zadranina, svih svetih franjevaca, kao i svih zaštitnika Zadarske nadbiskupije neka nas sve zajedno Gospodin blagoslovi i vodi. Amen.

+ Milan Zgrablić,

zadarski nadbiskup

Više slika pogledajte u Foto-galeriji, klikom na sliku / Foto: Ines Grbić