Kulturna baština Zadra od najstarijih vremena do ne tako davne prošlosti raznolika je i vrijedna ne samo za grad nego znatno šire. Ona u relacijama unutar sveukupne hrvatske kulturne baštine zauzima važno mjesto. Malo se koji grad može pohvaliti toliko zanimljivim i vrijednim spomenicima graditeljstva, likovne umjetnosti i pisane riječi.
U Zadru su se iz antike sačuvali jasno vidljivi ostaci monumentalne arhitekture, iz ranokršćanskog doba najstariji građevni sloj katedrale s vrijednim podnim mozaicima i s baptisterijem šesterolisnog tlocrta, većim dijelom bazilika sv. Stjepana (danas sv. Šimuna), znatni ostaci bazilike sv. Tome i manji oratorij sv. Petra Starog (Sv. Andrija). Zadarske sakralne građevine iz ranoga srednjeg vijeka najvrjedniji su spomenici toga doba u Hrvatskoj: monumentalna kružna crkva sv. Donata (nekoć sv. Trojstva), dvobrodno produženje crkve sv. Petra Starog, crkva sv. Lovre zanimljivog oblika i ostaci šesterolisne male crkve sv. Marije – Stomorice. Po vrijednosti ne zaostaju ni romanička katedrala posvećena sv. Anastaziji (Stošiji), ni romanička trobrodna crkva sv. Krševana, ni zvonik istoga stila crkve benediktinki sv. Marije iz 1105. god. Gotičke crkve franjevaca i dominikanaca najstariji su primjerci toga stila na našem primorju.
Kasna gotika (stambene kuće), renesansa (pročelje sv. Marije), manirizam (glavna gradska vrata iz 1543. god.), barok i klasicizam očituju se na mnogim građevinama. Znanstvena knjižnica, jedna od najbogatijih u Hrvatskoj te knjižnice u crkvenom vlasništvu, riznice su vrijednih rukopisnih knjiga, inkunabula i onih iz novijeg vremena. Državni arhiv i arhiv samostana sv. Marije čuvaju isprave koje sežu u doba hrvatskih narodnih vladara i predstavljaju dragocjenu gradu za izučavanje naše najstarije povijesti. Notarski spisi Zadarski iz srednjega vijeka i oni iz vremena mletačke, francuske i austrijske vlasti vrijedna su i još nedovoljno iskorištena povijesna građa.
