Na 33. godišnjicu stradanja Škabrnje u Domovinskom ratu, u ponedjeljak, 18. studenog, u Škabrnji se okupilo više tisuća poštovatelja žrtve za domovinu iz svih krajeva Hrvatske i inozemstva.
Obilježavanje Dana sjećanja počelo je komemorativnim programom u predjelu Ambar na ulazu u mjesto Škabrnja, na početku Ulice 18. studenog 1991., gdje se dogodio zločin nad nedužnim civilima 1991. godine. Toga dana u Škabrnji je ubijeno 43 ljudi, uglavnom starije životne dobi i branitelja. Sveukupno, u Škabrnji je u Domovinskom ratu ubijeno 86 branitelja i civila.
U komemorativnom programu sudjelovali su osmoškolci iz Škabrnje koji su čitali prigodne tekstove o stradanju i pijetetu žrtava, s porukom da su djeca budućnost koja trebaju poznavati prošlost svoga mjesta i naroda, kao i klapa Sveti Mihovil.
Nakon prigodnog programa, kolona sjećanja išla je od Ambara do spomen obilježja masovne grobnice kod OŠ Vladimira Nazora, gdje je vijenac i svijeće položilo izaslanstvo Zajednice udruga hrvatskih civilnih stradalnika Domovinskog rata.
Na početku kolone hrvatski vojnik je nosio križ. Uz pripadnike Hrvatske vojske i Hrvatske policije, na počelu kolone bili su stjegovi postrojbi koje su branile Škabrnju. To su Škabrnjski bataljun, 112. brigada Hrvatske vojske, 7. domobranska pukovnija, Specijalna jedinica policije Poskoci, Bojna Kralja Tomislava, 9. bojna HOS-a, Bojna Zrinski Frankopan, Otočki bataljun, Bojna Matija Vlašić i 72. bojna Vojne policije. Slijedili su predstavnici povijesnih hrvatskih postrojbi sa stijegovima.
Misno slavlje u župnoj crkvi Uznesenja BDM u Škabrnji predvodio je šibenski biskup Tomislav Rogić. Koncelebrirali su zadarski nadbiskup Milan Zgrablić, umirovljeni zadarski nadbiskup Želimir Puljić, umirovljeni šibenski biskup Ante Ivas, fra Tomislav Šanko, provincijal Franjevačke provincije sv. Jeronima, don Ante Sorić, generalni vikar Zadarske nadbiskupije, fra Marinko Vukman, rektor manje bazilike Gospe Sinjske iz Sinja i oko pedeset svećenika iz cijele Hrvatske.
U prigodnoj riječi na početku mise, nadbiskup Zgrablić rekao je da prikazujemo Bogu molitve za pokoj duša stradalih u Škabrnji, susjednom Nadinu, cijeloj Zadarskoj nadbiskupiji, za stradale u Vukovaru i u cijelom Domovinskom ratu. „Zahvaljujemo Bogu za slobodnu i neovisnu domovinu Hrvatsku. Molimo i za nas kako bismo po Božjoj Riječi i otajstvu euharistije očistili naš duh, pročistili naš spomen na zločine koji su se dogodili u Škabrnji i u Domovinskom ratu, da u nama ne bi „proklijao kakav gorki korijen, pa se unese zabuna i ne zarazi mnoge“ (Hebr 14,15). Neka se obilno Božje milosrđe izlije na sve žrtve Domovinskog rata, na pokojne branitelje i sve druge pokojne, kao i na sve nas da živimo u miru i slobodi, ljubavi i prijateljstvu; da se ‘Škabrnja i Vukovar’ nikada ne ponove i nigdje ne dogode! Neka i po našoj molitvi prestanu zla, ubijanja i razaranja, ratovi koji nisu dostojni niti ‘jedne suze majke koja opakuje svoje dijete’, kako kaže papa Franjo“, rekao je nadbiskup Zgrablić.
Ponosni smo i zahvalni „žrtvama na kojima počiva naša sloboda! Sve što danas gradimo, svi naši uspjesi mogući su jer je netko prije nas imao hrabrosti i ljubavi žrtvovati se za nas. Nisu gledali sebe, nisu čuvali svoj život, nego su darovali svoj život da bi ga drugi imali“, poručio je biskup Rogić, rekavši da je naša trajna Domovina na nebesima: „Ta konačna luka spasa daje smisao svim našim žrtvama i svakom plemenitom djelu“.
Osobito 18. studenog „u Škabrnji se drugačije doživljavaju Riječi Božje o žrtvi i ljubavi, o sebedarju i vjeri, o predanju u ruke Božje i uskrsnuću na život vječni“, rekao je mons. Rogić, podsjetivši da se prije 33 godine dogodilo stradanje bešćutnosti i neljudskosti, u nevjerici što čovjek može učiniti čovjeku. „Kad se pogazi ljudsko dostojanstvo, kad se u drugome ne vidi čovjeka, kad se zanemare Božje zapovijedi, onda zavlada zlo, događa se pakao, odsutnost ljubavi, dobrote, gubitak čovječnosti i svakog ljudskog dostojanstva. Tada samo još veća ljubav, herojska spremnost na žrtvu, na obranu obitelji, ognjišta, domovine i onoga što nam je sveto, mogu pobijediti zlo pomoću Božjom“, poručio je šibenski biskup.
U Škabrnji se na osobit način susreću naša prošlost, sadašnjosti i pogled u budućnost, smrt i uskrsnuće, život koji prolazi i neprolazne vječnosti; tu je „sudar bolnog pamćenja, nade u uskrsnuće i život vječni koji nam daje snage vjerovati u Božju pobjedu dobra“, istaknuo je mons. Rogić, rekavši da „raspelo, Sin Božji na križu, traži naš pogled vjere i istine. I naša povijest traži pogled vjere i istine i raskrinkavanja svake laži, o mjestima zločina ili pojedinim osobama“, naglasio je biskup.
Znakovi izbavljenja i pobjede nad zlom su krv Jaganjca Božjeg i riječ svjedočanstva. „Oni koji krenu za njim neće ljubiti svoj život, bit će ga spremni darovati, žrtvovati se za dobro drugih sve do smrti, za slobodu i budućnost naroda, za svjedočanstvo vjere, istine i iskrene ljubavi. Mučenici, žrtve, poginuli branitelji, nevino pogubljeni pridružuju se Jaganjcu, svojom žrtvom postaju dio njegove otkupiteljske žrtve“, rekao je biskup, dodavši da su rane s križa uskrslog Krista znak prepoznavanja Krista, raspetog i uskrslog, a „rane, žrtve i velikodušnost postaju odlikovanja za nebo, za vječnost“.
„Škabrnja i Vukovar traže od nas pogled vjere u Božju dobrotu, u Božju pobjedu koja je na dan stradanja izgledala odsutna. Kao da nas je Bog napustio. Samo pogled na Spasitelja na križu koji osjeća kao da ga je Otac napustio i uskrsnuće mogu nam dati snage, ponuditi smisao: da se suočimo, prihvatimo, da ugradimo sve žrtve i stradanja u temelje budućnosti našeg naroda“, rekao je mons. Rogić, upozorivši da nekad nismo svjesni ostvarenog napretka i postajemo nezahvalni.
Istaknuvši da je najveća ljubav dati život za drugoga, za ljubav, istinu i vjeru, za obitelj i Domovinu, biskup je potaknuo da od Škabrnje učinimo „mjesto gdje se uči ljubiti i po cijenu žrtve, za razliku od lažnih slika ljubavi i radosti bez odricanja; mjesto gdje se hranimo primjerom ljubavi i žrtve velikana, branitelja, u želji da idemo za vrijednostima koje su nam ostavili, za koje su ginuli; mjesto gdje se uči praštati, gdje se uči i na greškama, jer samo ljubav može pobijediti mržnju; mjesto gdje se uči voljeti brata čovjeka, obitelj i Domovinu, kako nas je Krist učio; mjesto gdje se drugačije sagledava povijest i dobro vide djela Božja, izbavljenje nakon nevolja, vjera u novi početak i novo rađanje iz pepela“.
Naglasivši da Škabrnja treba biti „mjesto gdje se raste u vjeri, vjera budi, časte oni koji su ostvarili vječni život u Bogu, po kriteriju ljubavi i velikodušnog darivanja života“, biskup je potaknuo da se zapitamo kakvi ćemo doći pred Lice Božje.
Branitelji su „ugradili sebe u budućnost koju živimo danas. Neka nam budu trajni poticaj za one koji će doći sutra. Budućnost i hod prema vječnosti može se graditi samo na jasnoći onog pogleda vjere u Sina Božjega“, poručio je mons. Rogić, rekavši da gradimo Domovinu za našu i buduće generacije zahvaljujući velikodušnosti hrvatskih branitelja. „Svaki naš uspjeh i svako bolje danas i sutra čini i njihove žrtve vrjednijima. Zato je na nama odgovornost da uvijek iznova oplemenimo naše živote, jer su s time i njihove žrtve opravdane, ugrađene u našu sadašnjost i budućnost“, poručio je mons. Rogić.
Don Ivan Rončević, župnik Škabrnje, zahvalio je svima na dolasku, rekavši kako je pohvalno i dostojno da je broj sudionika na Dan sjećanja u Škabrnji svake godine sve veći.
U misi su sudjelovali Oleg Butković, potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture, izaslanik predsjednika Vlade, Marko Primorac, potpredsjednik Vlade RH i ministar financija, Marija Vučković, ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije, Damir Habijan, ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Ivan Šipić, ministar demografije i useljeništva, Šime Erlić, ministar regionalnog razvoja i fondova EU, Tonči Glavina, ministar turizma i sporta, Božidar Longin, župan Zadarske županije, Ivan Škara, načelnik Općine Škabrnja, predstavnici Hrvatske vojske i policije te udruga proizašlih iz Domovinskog rata.
Nakon mise, sudionici su u koloni sjećanja ‘Korak po korak’ išli od crkve do groblja sv. Luke, gdje su kod spomen obilježja stradalih i središnjeg križa izaslanstva položila cvijeće i svijeće te je izmoljeno odrješenje za pokojne. Kod središnjeg križa pročitana su imena 36 poginulih hrvatskih branitelja Škabrnje, imena desetorice poginulih branitelja u obrani Škabrnje koji su rodom iz drugih mjesta, imena 56 ubijenih civila iz Škabrnje te imena šestero škabrnjskih civila poginulih od mina u poraću. U koloni sjećanja od župne crkve do groblja sudjelovao je i Zoran Milanović, predsjednik RH.
Među svećenicima u Škabrnji bio je i fra Marinko Vukman. „Hodočasnici iz cijele Hrvatske, BiH i iseljeništva žele zahvaliti braniteljima i svima koji su dali svoje živote za Hrvatsku, jer njihova je žrtva ugrađena u slobodu naše Hrvatske“, rekao je fra Marinko, istaknuvši da se 18. studenog u Škabrnji vidi zajedništvo našeg naroda koji se osjeća kao jedno, što nam je uvijek potrebno, želeći domovini mir i zajedništvo.
Među pridošlima su bile i brojne redovnice. S. Lenka Begić iz Družbe sestara franjevki od Bezgrešnog začeća u Dubrovniku, a djeluju i u Zagrebu, u Škabrnju je došla s vjernicima iz zagrebačke župe Remete. „Došli smo odati počast našim braniteljima za sve za što su se borili, za naš narod. Da damo podršku narodu koju je tu ostao. Prvi put sam tu, mjesto se lijepo obnovilo i ljudi svake godine sve više posjećuju Škabrnju. To mi je osobito drago“, rekla je s. Lenka.
U Škabrnji su bili brojni mladi i djeca, u organiziranim školskim i klupskim dolascima i s roditeljima. Roko Surić, otac troje djece je rekao: „Kao što smo u Zadru hodali za život, tako i danas hodamo u Škabrnji za one koji su položili svoje živote da bismo mi živjeli u slobodi. Kao otac osjećam potrebu da i svoju djecu naučim da odaju počast svima koji su im omogućili da žive kao slobodni ljudi. Djeci nije teško hodati koji kilometar. Objasnili smo im, ako možemo ići na izlete, onda možemo i 18. studenog prohodati koji kilometar za sve ljude koji su svoju žrtvu položili, da bi oni danas tu mogli hodati“, rekao je Roko.
Andrijanu Surić raduje vidjeti puno mladih obitelji s djecom u Škabrnji 18. studenog „jer u današnje vrijeme je izblijedila slika obitelji koja želi djeci prenijeti domoljubne i kršćanske vrijednosti. Hodamo da odamo počast, a smisao je i da se djeci prenese da znaju koji su im korijeni; jer ako ne poznaju svoju prošlost, neće znati u kojem smjeru trebaju ići u budućnosti. Domoljublje je sastavni dio identiteta čovjeka i mislim da je važan segment da se razvije kod djece, kako bi u budućnosti znali poštovati ljude i ljubiti zemlju u kojoj su rođeni, da jednog dana i oni nastave to prenositi na svoju djecu“, poručila je Andrijana Surić.
U Škabrnju su došla i četvorica biciklista koji su vozili bicikle 630 km od Vukovara do Škabrnje, a u Zagrebu su im se pridružili i članovi Biciklističkog kluba iz Dugog sela koji su također biciklima došli u Škabrnju od Zagreba, vozeći približno 350 km, u zahvalnosti za žrtvu branitelja i stradalih u Škabrnji i Domovinskom ratu.
Ines Grbić
Foto: I. Grbić
