Nadbiskup u miru

Mons. Želimir Puljić

Mons. Želimir Puljić je rođen 7. ožujka 1947. g. u mjestu Kamena pokraj Mostara, župa Blagaj, kao peto dijete od oca Ivana i majke Ane rođ. Raguž. Osnovnu školu počeo je pohađati u Blagaju i Mostaru, a završio je u Požegi gdje su mu se roditelji preselili. Klasičnu gimnaziju pohađao je u Biskupijskom sjemeništu u Dubrovniku (1962.-1966.). Nakon završene mature upisao je teološki studij u Splitu (1966.-1970.) a nastavio u Rimu na Papinskom sveučilištu Urbaniani. U Rimu je 1978. g. postigao diplomu licencijata iz pastoralne teologije na Lateranskom sveučilištu. Osim teologije završio je i fakultet Odgojnih znanosti na Salezijanskom sveučilištu u Rimu gdje je doktorirao iz psihologije na Papinskom salezijanskom sveučilištu 12. ožujka 1980.

Za svećenika Mostarsko-duvanjske biskupije zaređen je 24. ožujka 1974. g. u Rimu. Po završetku studija i povratku iz Rima na Katoličkoj bogosloviji u Sarajevu vršio je službu prefekta studenata (1978.-1980.), prefekta studija (1980.-1986.) i rektora bogoslovije (1986.-1989.). Na teologiji predaje opću psihologiju, psihologiju religije i katehetiku. Sveti otac Ivan Pavao II. imenovao ga je dubrovačkim biskupom 7. prosinca 1989. g. Za biskupa je zaređen u Dubrovniku 14. siječnja 1990. g., kad je i preuzeo službu upravljanja biskupijom. Nakon dvadesetgodišnjeg služenja u Dubrovačkoj biskupiji, papa Benedikt XVI. imenovao ga je 15. ožujka 2010. g. zadarskim nadbiskupom. U službu je uveden u zadarskoj prvostolnici sv. Stošije 24. travnja 2010. g.

Pri Hrvatskoj biskupskoj konferenciji obavljao je više službi: bio je član Stalnog vijeća HBK (1996.-2002.), predsjednik Vijeća za obitelj (1991.-1998.), član Komisije za Hrvatski zavod ‘Sv. Jeronima’ u Rimu (1997.-2002.), član Komisije za uređenje odnosa s državom (1996.-2002.) te njen predsjednik (1999.-2002.).

Sadašnje službe mons. Puljića pri HBK su: predsjednik Vijeća HBK za kulturu i crkvena kulturna dobra (od 1998. g.), predsjednik Vijeća HBK i BKBiH za hrvatsku inozemnu pastvu (od 6. ožujka 2002.) te član Biskupske komisije HBK za odnose s Europskom unijom. Član je Europske akademije znanosti i umjetnosti od 29. rujna 1995. g. Bio je član Upravnog vijeća Sveučilišta u Zagrebu (1993.-1995.) te član ‘Savjeta Sveučilišta u Dubrovniku’ (25. siječnja 2005. g.-31. ožujka 2009. g.).

Uz brojne članke i studije objavljene u hrvatskim časopisima, uredio je i objavio knjige: Josip Stadler, Sarajevo 1989.; Kršćanstvo srednjovjekovne Bosne, Sarajevo 1991.; Vatikan i Dubrovnik, Dubrovnik 1994.; Častimo te križu sveti, Dubrovnik 1997.; Euharistija izgrađuje Crkvu, Dubrovnik 2000.; 1000 godina Dubrovačke nadbiskupije, Dubrovnik 2000.; Josip M. Carević – dubrovački biskup, Dubrovnik 2002.; Obitelj – snaga Crkve i naroda, Dubrovnik 2004.; Rođeni iz ljubavi Kristove, Dubrovnik 2010.

Grb i geslo mons. Želimira Puljića, nadbiskupa u miru

Nadbiskupsko geslo zadarskog nadbiskupa mons. dr. Želimira Puljića, 113. pastira u 17 stoljeća zadarske Crkve, je ‘Unitas, libertas, caritas – jedinstvo, sloboda, ljubav’, preuzeto od misli sv. Augustina: In necessariis Unitas, in dubiis Libertas, in omnibus Caritas, što znači – U bitnome jedinstvo, u dvojbama sloboda, a u svemu ljubav. Jedinstvo je prva i temeljna riječ koja daje prostora slobodi, a hrani se ljubavlju koju nam je raspeti naš Otkupitelj posvjedočio svojim životom.

Nadbiskupski grb se sastoji od štita iznad kojeg se nalazi nadbiskupski galero šešir. Iza štita nalaze se biskupski znakovi: štap – pastoral, mitra te dvostruki križ. Ispod štita se nalazi lenta s geslom nadbiskupa na latinskom jeziku. U pozadini štita je grb dubrovačkih boja u naizmjence crveno srebrnim poljima. To simbolizira povezanost s Dubrovnikom odakle mons. Puljić dolazi nakon dvadesetgodišnjeg služenja u Dubrovačkoj biskupiji. U sredini štita je Branimirov križ iz Nina što sadrži višestruku simboliku. Nin je staro biskupsko sjedište i sjedište hrvatskih narodnih vladara. Za vrijeme kneza Branimira u Ninu papa Ivan VIII. 879. g. je priznao Hrvatsku kao suverenu državu. U to vrijeme u Ninu je stolovao biskup Teodozije. Stoga je Branimirov križ simbol ne samo zadarske nadbiskupije nego i cjelokupne povijesti i kršćanske kulture hrvatskog naroda, potvrđene vjernosti hrvatskog naroda Svetoj Stolici i Petrovom nasljedniku. Tom vjerom i kulturom obilježena je povijest i Dubrovačke biskupije iz koje mons. Puljić dolazi, kao i Zadarske nadbiskupije kojoj je odlukom pape Benedikta XVI. poslan ‘predsjedati u ljubavi’.

Tako je u grbu dobio tzv. dvostruki nadbiskupski križ koji se u umjetnosti inače stilizira sa dvije poprečne grede, za razliku od dosadašnje jedne koju je imao kao biskup. Pokraj nadbiskupskog križa na grbu nalaze se mitra i pastirski štap. ako je napisao u Pismu zadarskim vjernicima. Ispod grba upisane su riječi ‘unitas, libertas, caritas’, što je i biskupsko geslo mons. Puljića, a preuzet e su iz Augustinove rečenice: ‘In necessariis unitas, in dubiis libertas, in omnibus caritas’ što znači: ‘U bitnome jedinstvo, u dvojbama sloboda, a u svemu ljubav’.