Povodom 275. godišnjice djelovanja Klasične gimnazije Ivan Pavao II. Zadar i Nadbiskupskog sjemeništa ‘Zmajević’ u Zadru, koncelebrirano misno slavlje na blagdan sv. Ivana Pavla II., u nedjelju 22. listopada, u katedrali sv. Stošije u Zadru predvodio je zadarski nadbiskup Milan Zgrablić.
Mons. Zgrablić podsjetio je u propovijedi na povijesni razvoj nastanka sjemeništa ‘Zmajević’ u sklopu kojega je gotovo tri stoljeća djelovala najstarija zadarska odgojno – obrazovna ustanova, Nadbiskupska klasična gimnazija, preteča Klasične gimnazije Ivan Pavao II. koja na blagdan svoga naslovnika i zaštitnika slavi ujedno svoj Dan škole.
„Gimnazija je sazrjela i izrasla u samostalnu ustanovu na tradicijskim i čvrstim temeljima predaka koji su, u prečesto teškim uvjetima, odredili smjernice njenog rasta i razvoja“ istaknuo je mons. Zgrablić. Poručio je da smo na uz spomen toga visokog jubileja, potaknuti ljubavlju prema Bogu i bližnjemu, pozvani zahvaliti Bogu za te visoke obljetnice ustanova koje su generacijama brinule „kako bi mladi izrasli u zrele ljude i intelektualce koji će sa svojim kršćanskim vrijednostima, znanjem, sposobnostima i stečenim vještinama izgrađivati sebe i svijet u kojem žive i činiti ga boljim“. Naime, geslo djelovanja zadarske Klasične gimnazije je ‘Zajedno stvarajmo bolji svijet’.
„Nadbiskup Vicko Zmajević osnovao je, a njegov nasljednik Mate Karaman 1748. otvorio novo nadbiskupijsko Sjemenište s nakanom da odgaja svećenike koji će biti misionari koji će prenositi Božju poruku hrvatskim narodnim jezikom preko staroslavenskog glagoljaškog bogoslužja te slaviti spasonosna otajstva naše vjere.
Austrijska vlast je Zmajevićevo sjemenište vrlo brzo pretvorila u središnje Bogoslovno sjemenište za područje čitave Dalmacije, a nasuprot katedrale sv. Stošije podigla Bogoslovno sjemenište, odnosno današnju zgradu Sjemeništa. Nakon Drugog svjetskog rata i velikih političkih previranja nad Zadrom, 1949. godine, u stogodišnjoj zgradi bivšeg Bogoslovnog sjemeništa, osnovano je Nadbiskupsko sjemenište ‘Zmajević’ s klasičnom gimnazijom.
Nakon desetljeća državnog nepriznavanja škole, 1991. godine Klasičnu gimnaziju priznale su civilne vlasti, a 1993. dobila je pravo javnosti.
Nadbiskupska klasična gimnazija pod vodstvom mons. Ivana Prenđe, preselila se 2005. u novoizgrađenu zgradu i promijenila naziv u ‘Klasična gimnazija Ivana Pavla II.’, nakon gotovo trostoljetnog boravka u okrilju Nadbiskupskog sjemeništa ‘Zmajević’“ opisao je mons. Zgrablić osnovne prijelazne faze u razvoju zadarskog Sjemeništa i Klasične gimnazije.
Misa je slavljena na blagdan sv. Ivana Pavla II., naslovnika Gimnazije te je nadbiskup Zgrablić istaknuo da je Ivan Pavao II. pokazao veliku ljubav prema hrvatskom narodu: posjetio je Hrvatsku tri puta, boravio je u Zadru prije 20 godina, 2003., za svog trećeg apostolskog pohoda Hrvatskoj, ali i „osobito zato što je aktivno bio uz nas u najtežim trenucima u novijoj povijesti naše Domovine, za vrijeme Domovinskog rata. S ponosom naša gimnazija nosi ime Klasična gimnazija Ivan Pavao II. čiji Dan škole obilježavamo misom i prigodnim programom u školi. U zagovor sv. Ivana Pavla II. stavljamo sve učenike i djelatnike Gimnazije, sve mlade koje je Papa volio i iskazivao im posebnu pažnju“ poručio je mons. Zgrablić.
U Klasičnoj gimnaziji zaposleno je 36 nastavnika i djelatnika, a školu pohađa 228 učenika. „Sve učenike i djelatnike, roditelje i obitelji učenika Klasične gimnazije uključujemo u molitvu kako bi njihov život, učenje i djelovanje bio nastavak plodne misijske djelatnosti Zadarske Crkve“ poručio je nadbiskup Zgrablić.
Ta je nedjelja ujedno bila Misijska nedjelja te je nadbiskup izrazio i osobitu zahvalnost Bogu za misijsku svijest i misijsko djelovanje Crkve, potaknuvši da „molimo i promišljamo kako svatko od nas danas može doprinijeti misijskom gibanju u Crkvi“.
Nadbiskup je podsjetio da se već 97 godina obilježava Svjetski dan misija. Predstavio je naglaske iz poruke pape Franje za ovogodišnji Svjetski misijski dan, u kojoj papa Franjo podsjeća na riječi Benedikta XVI.: „Ljubav koju slavimo u sakramentu (euharistije), ne možemo zadržati za sebe. Ona po svojoj naravi zahtijeva da je priopćimo svima. Svijet je potrebit Božje ljubavi, susreta s Isusom Kristom i vjere u njega. Zbog toga euharistija nije samo izvor i vrhunac života Crkve, nego i njezino poslanje: `Autentično euharistijska Crkva jest misionarska Crkva`“.
„Papa želi u nama obnoviti žar prema evangelizaciji, naviještanju Radosne vijesti, Isusa Krista, u svakoj našoj sredini. Dvojica Isusovih učenika na uskrsno jutro, putujući iz Jeruzalema u Emaus bila su snuždena, obuzeta žalošću, zbog Isusove smrti. Bili su razočarani zbog svojih neostvarenih očekivanja. U času te njihove izgubljenosti, Gospodin se njima pridružuje na putu i preuzima inicijativu. Kako nekad tako i danas.
„U svom velikom milosrđu“, kaže Papa, „Gospodin se nikad ne umara biti s nama, usprkos našim pogreškama, sumnjama, slabostima, usprkos žalostima i pesimizmu koji nas dovodi do toga da postajemo `bezumni i srca spora´, malovjerni“ rekao je nadbiskup, istaknuvši da nam je Gospodin i danas blizu i hoda uz nas, „posebno kad se osjećamo izgubljeno, obeshrabreno, prestrašenima pred otajstvom bezakonja koje nas okružuje i želi ugušiti. Papa nas ponovno poziva da nam nitko ne ukrade nadu, jer Gospodin je veći od naših problema“.
Gospodin je slušao učenike, a potom im je tumačio Sveto Pismo i time u njihovim srcima izazvao promjenu, u njima je ražario plamen, rekao je nadbiskup, naglasivši da „Isus i za nas ostaje živa Riječ koja jedina može zapaliti, prosvijetliti i preobraziti naše srce“.
Srce ražareno Božjom riječju otvorilo je učenike za molitvu „Ostani s nama“ koju su uputili Gospodinu. „Molitva i želja učenika dovela je Isusa u njihov dom i za njihov stol. Isus je za stolom uzeo kruh, blagoslovio ga, razlomio i dao njima. Ta Gospodinova gesta učenicima je otvorila oči da ga mogu prepoznati. U tom trenutku Isus im „iščezne s očiju“, kaže evanđelist Luka“ rekao je nadbiskup, naglasivši misao pape Franje: „Isus je postao nevidljiv zato što je ušao u srca učenika, kako bi njihova srca usplamtjela još većim žarom, potaknuvši ih da bez oklijevanja ponovno krenu na put, kako bi sa svima podijelili jedinstveno iskustvo susreta s Uskrslim!“.
„Uskrsli Isus u euharistiji ulazi u kuću našeg života, ulazi u naša srca, kako bismo i mi u istoj snazi Duha postali kruh koji se lomi za svijet. Nakon što su učenici prepoznali Isusa, a on im iščeznuo pred očima, u isti čas krenu prema Jeruzalemu. ‘Ta hitnja da se ide s drugima podijeliti radost susreta s Gospodinom pokazuje da radost evanđelja ispunja srca i čitav život svakog koji susretne Isusa’, kaže Papa, a u apostolskoj pobudnici Radost Evanđelja poručuje: ‘S Isusom Kristom radost se uvijek iznova rađa’“ podsjetio je mons. Zgrablić.
Zaključno, nadbiskup je potaknuo vjernike da se odazovu poticaju pape Franje kojeg je uputio na blagdan sv. Terezije, 15.listopada, kada je pozvao na molitvu za mir u Ukrajini i Bliskom istoku. Papa je tada rekao: „Molitva je krotka i sveta snaga koju valja suprotstaviti đavolskoj snazi mržnje, terorizma i rata“.
Zadarska nadbiskupija odazvala se tom pozivu dvodnevnim cjelonoćnim klanjanjem i molitvom red Presvetim i relikvijama sv. Šimuna, zaštitnika Zadra, u svetištu sv. Šime u Zadru, moleći za mir u Šimunovoj domovini, u Ukrajini i drugim dijelovima svijeta.
„Mi znamo što je rat, što je mržnja, što su razaranja. Nastavimo našu molitvu za tako potreban mir i prestanak đavolske snage mržnje i ubijanja. Neka nam zajedništvo oko stola Isusove riječi i Tijela, zajedništvo našeg sudjelovanja u preobrazbi života koju Duh Sveti u nama izvodi, bude poticaj za naše poslanje, da budemo, svatko u svojim okolnostima i prilikama života, misionari Radosne vijesti i spasenja koje Krist želi darovati svakom čovjeku.
Neka nam Riječ Božja ‘ražari srca’, naša molitva da Gospodin ostane s nama ‘otvori oči’, kako bi radost susreta s Uskrslim pokrenula naše noge na put, da naši ljupki koraci donose svima blagovijest dobra“ potaknuo je nadbiskup Zgrablić.
Na kraju mise, don Ante Dražina, ravnatelj Klasične gimnazije i rektor sjemeništa ‘Zmajević’, rekao je da je ta misa molitva i zahvala Bogu za sve ljude koji su doprinijeli radu Sjemeništa i Gimnazije, počevši od nadbiskupa Zmajevića i Karamana koji su ih osnovali i koji su o njima brinuli, do zadarskih nadbiskupa u suvremenosti koji se brinu i skrbe za te ustanove. U molitvi za sve svećenike i djelatnike koji rade u te dvije institucije Zadarske nadbiskupije, ravnatelj Dražina poželio je da da Bog nagradi za svako dobro djelo sve osobe koje su dale svoj doprinos u životu i radu sjemeništa ‘Zmajević’ i Klasične gimnazije.
U misi su sudjelovali i profesori i učenici Klasične gimnazije Ivan Pavao II. Zadar.
Ines Grbić
