U spomen na 83. obljetnicu mučeničke smrti don Janeza Kranjca, sluge Božjega Zadarske nadbiskupije, na Badnjak, u utorak 24. prosinca, misu zornicu u župnoj crkvi sv. Ante Padovanskog u Nuniću predvodio je zadarski nadbiskup Milan Zgrablić.
Služba župnog vikara u Nuniću i Erveniku u Benkovačkom dekanatu, u udaljenom dijelu na sjeveroistoku zaleđa Zadarske nadbiskupije, bila je prva služba don Janeza kao mladog svećenika gdje je djelovao tri godine, od 1939. do svoje smrti 1941. godine. Don Janez se nalazi među 12 Slugu Božjih Zadarske nadbiskupije ubijenih u Drugom svjetskom ratu i poraću, za koje je Zadarska nadbiskupija pokrenula proces kauze.
Četnici su okrutno ubili don Janeza upravo na Badnjak, 24. prosinca 1941., kad su ga ispekli na ražnju i njegovo mrtvo tijelo donijeli pred vjernike u crkvu. „Na Badnjak, vraćajući se s mise zornice, oni koji su mrzili Crkvu i vrebali don Janeza, uhvatili su ga znajući kuda će proći te je završio život vrlo tragičnom smrću. Don Anto Baković koji je istraživao smrti svećenika i sastavio Martirologij klera Crkve u Hrvata rekao je da je smrt don Janeza jedna od najokrutnijih smrti svećenika, način na koji je skončan njegov ovozemaljski život. Ne želim da se zaboravi mučenička smrt tako mladog svećenika. Ne želim da se ovaj čovjek zaboravi, da se ovaj događaj zaboravi. Ne da bismo raspirivali mržnju, nego da bismo se sjetili riječi Zaharije pročitane i na misi, „da nas Gospodin spasi od neprijatelja naših i od ruku svih koji nas mrze“. To Gospodin čini u našem životu“, rekao je nadbiskup Zgrablić. Podsjetio je da je don Janez imao svega 27 godina kad je ubijen. S nekoliko kolega, u velikoj želji da postane svećenik, napustio je svoj rodni kraj, svoju domovinu Sloveniju i došao u Hrvatsku.
Ta je misa bila molitva za pokoj duše don Janeza, ali i molitva da nas Gospodin izbavi od neprijatelja. „Bog je prisutan kao liječnik od zla, dolazi nas spasiti, izliječiti od zla. Gospodin ne intervenira na naš, ljudski način, nego kako je pokazao puno puta u povijesti, kako to uvijek čini; kad su prva kršćanska zajednica i apostoli bili proganjani, Bog je to progonstvo pretvorio u dobro za cijelo čovječanstvo da se kršćanstvo širilo po cijelom svijetu. Bog ulazi i u grijeh da bi učinio još veće dobro i da bi se još više približio čovjeku“, poručio je mons. Zgrablić.
Koliko Zlo ne podnosi Božje pokazuje i da su četnici ubili don Janeza jer je bio vjernik, svećenik, vjerovao je Bogu, a ne iz hrvatskih, nacionalnih razloga, jer on je bio Slovenac. „Bio je smetnja i smaknuli su ga. Uzeli su sve što je katoličko, Božje. Neka nas Gospodin sačuva od svakog zla. Znajmo na zlo odgovoriti dobrim jer tako se zaustavlja zlo koje je jače od našeg razuma i pomuti naš razum i srce. Ne dozvolimo da zlo zahvati naše srce. Božja blizina čisti naše misli i naše srce. Božja milost je snaga da se odupremo zlu jer zlo je veće od nas i naših mogućnosti“, upozorio je nadbiskup. Potaknuo je na molitvu da Gospodin don Janeza proslavi čašću oltara kako bismo imali moćnog zagovornika kod Boga, da mu se možemo utjecati na putu života i u našoj borbi protiv zla; da iz zla koje se dogodilo proistekne blagoslov za taj kraj oko Nunića i za ljude koji Gospodinu žele biti blizu, rekao je mons. Zgrablić.
„Naš zemaljski život nije zadnji dio našeg života. U molitvi smo da nam Gospodin dâ don Janeza kao primjer života, da bude blaženik. Žrtva njegove nevino prolivene krvi, kao i tolikih drugih mučenika, neka nam bude zalog da imamo prijatelja na nebu, da bude zagovornik na putu našeg života, snaga kad nam neprijatelji pristupe, kad nam prijeti grijeh, da nas Gospodin izbavi iz toga“, poručio je mons. Zgrablić. Podsjetio je da je sv. Ivan Pavao II. poticao mjesne Crkve da se sjećaju svojih mučenika, da vjernici čiste pamćenje; da mučenici budu zagovornici na nebu i primjer nama kroz naše zauzimanje u životu.
Na kraju mise, nadbiskup Zgrablić predvodio je molitvu za proglašenje blaženika ugodnika Božjih Zadarske nadbiskupije, koja je napisana na sličici u izdanju Zadarske nadbiskupije. Na sličici koja se podijelila vjernicima nalaze se i fotografije don Eugena Šutrina, Ive Mašine i don Janeza Kranjca.
U poštovanju na žrtvu života don Janeza, na misu u Nunić imao je vjernički poticaj doći i Anton Dražina, načelnik Policijske uprave zadarske. „Kad sam vidio najavu da će se služiti misa za don Janeza, imao sam poticaj doći, iskazati poštovanje toj nevinoj žrtvi. To je bila strašna mučenička smrt, podsjeća me i na ono što su prošli naši branitelji; duh mučeništva poistovjećuje se i sa žrtvom naših stradalih branitelja. Sjećam se kako su stariji ljudi koji su se sjećali tog nemilog događaja s don Janezom, nakon Drugog svjetskog rata govorili o tom stradanju koje se dogodilo Hrvatima katolicima na tom području“, rekao je načelnik Dražina, u zahvalnom spomenu i pijetetu za žrtvu ljudi ubijenih iz mržnje prema vjeri.
Don Janez je rođen 24. kolovoza 1914. u selu Voglajna u blizini Celja gdje je završio osnovnu školu. Janez je rođen od oca Franca i majke Genovefe rođ. Ocvirk kao četvrto od šestero djece, među kojima su bila četvorica sinova i dvije kćeri. U šibensko Bogoslovno sjemenište došao je na školovanje 1933., kao 19-godišnjak, s drugim slovenskim mladima. To je sjemenište 1933. osnovao šibenski biskup Jeronim Mileta. U šibenskom sjemeništu bogoslovne nauke završilo je 18 mladića iz Slovenije, među njima i Kranjc.
Nakon završenog bogoslovnog studija u Šibeniku, biskup Mileta zaredio je Kranjca za svećenika 18. lipnja 1939. u benediktinskoj crkvi Gospe Snježne koja se nalazi u sklopu samostana sv. Luce u Šibeniku. Ti su Slovenci bili posvećeni kao kandidati Šibenske biskupije, a neki od njih obavljali su svećeničku službu na području Zadarske nadbiskupije do Drugog svjetskog rata i poslije. Šibenski biskup Mileta poslao je don Janeza na službu kod Kistanja gdje je bio župni vikar u Nuniću i Erveniku, djelujući uz župnika don Franu Ivankovića.
Iz Slovenije u Hrvatsku je 1941. bilo prognano 286 dijecezanskih svećenika i 81 redovnik. Nakon njemačke okupacije Slovenije, slovenske svećenike za vrijeme rata spašavao je zagrebački nadbiskup Alojzije Stepinac, jer su u Hrvatskoj u sjemeništima bili primjereniji uvjeti za njihovu svećeničku formaciju. Blaženi kardinal Stepinac dobio je dozvolu od hrvatske vlasti da slovenski svećenici mogu slobodno raditi po župama u pastoralu, među kojima je bio i mučenik don Janez Kranjc.
Ines Grbić
Foto: I. Grbić
