ZEMUNIK DONJI: Apostolski nuncij Petar Rajič predvodio proslavu na blagdan Kraljice Mira

23.08.2024.objavio: Urednik

Na blagdan Kraljice Mira, u župi Kraljice Mira – Kraljice Hrvata u Zemuniku Donjem, u četvrtak, 22. kolovoza, svečano misno slavlje u zemuničkoj župnoj crkvi Kraljice mira predvodio je nadbiskup Petar Rajič, apostolski nuncij u Talijanskoj Republici i u Republici San Marino. Nakon mise, nuncij Rajič predvodio je i procesiju s Gospinim kipom oko crkve.

Nuncij je izrazio radost zbog pohoda Zemuniku i zahvalio na pozivu zemuničkom župniku don Gašparu Dodiću. Uz domaće vjernike, nuncij je na misi pozdravio i vjernike iz BiH, Janjeva, Francuske, Njemačke i svoje nekadašnje župljane iz Kanade. Sa svima je nakon mise razmijenio prigodne riječi pozdrava i sjećanja na njihove nekadašnje susrete.

Nuncij Rajič boravio je u Zemuniku na poziv don Gašpara s kojim ga veže dugogodišnje prijateljstvo iz vremena njihovog postdiplomskog studija u Rimu. Prije 35 godina, Rajič i Dodić zajedno su boravili u Papinskom Hrvatskom Zavodu sv. Jeronima u Rimu. „Crkva i Zavod sv. Jeronima bili su nam kao dio Domovine, kao duhovna oaza, to značajniji što su smješteni u Rimu, pokraj Petrove Stolice. S ostalim svećenicima koji su iz različitih dijelova Hrvatske i Bosne i Hercegovine boravili u Zavodu, živjeli smo kao braća. Tu se mogla doživjeti i prepoznati ljepota zajedništva Crkve u Hrvata i svih koji su se iselili iz otačke zemlje“, rekao je don Gašpar u pozdravnom govoru, istaknuvši da njihovo prijateljstvo traje do danas. Povezuje ih i što obojica dolaze iz dijaspore Hrvata katolika; mons Rajič iz Kanade, a don Gašpar iz Janjeva s Kosova.

„Roditelji mons Rajiča 1958. g. otišli su iz Bosne i Hercegovine u Kanadu, između ostalog i zbog političkih pritisaka. Povezala nas je svijest pripadnosti hrvatskom biću i ponos što su naši preci tijekom teških povijesnih zbivanja i iskušenja ostali čvrsti, postojani i prenijeli nam svjedočanstvo vjere i kršćanske običaje“, naglasio je don Gašpar. Podsjetio je da su američki i kanadski Hrvati krajem lipnja 2024. g. u Zagrebu proslavili 130. obljetnicu utemeljenja Hrvatske bratske zajednice, a 2005. u Janjevu, Dubrovniku i Zagrebu proslavljena je 700. obljetnica prvog spomena župe Janjevo, (1303. g., papa Benedikt XI.).

Po završetku studija Kanonskog prava 1993. g., mons. Rajič stupio je u diplomatsku službu Svete Stolice. Djelovao je u papinskim predstavništvima u Iranu, Litvi, Estoniji i Latviji te u Odjelu za opće poslove Svete Stolice. Papa Benedikt XVI. imenovao ga je 2. prosinca 2009. apostolskim nuncijem u Kuvajtu, Bahreinu i Kataru i apostolskim predstavnikom na Arapskom poluotoku te naslovnim nadbiskupom Sarsenteruma (ranokršćanska biskupija u nekadašnjoj rimskoj Dalmaciji, na području istočne Hercegovine i sjeverozapadnog dijela Dubrovačkog primorja). Za biskupa je zaređen u 23. siječnja 2010. u mostarskoj katedrali Majke Crkve i Kraljice svijeta.

Na početku mise, djeca iz obitelji Štefice i Marina Paripović pjesmom ‘Pastiru, na dobro nam došli’, čiji je autor don Gašpar Dodić, izrazili su dobrodošlicu nunciju Rajiču; Karmen i Pavao su pjevali, Matija je svirao klavijaturu, a Roko gitaru.

Nuncij Rajič u propovijedi je razmatrao što znači Marijina povlastica Kraljice neba i zemlje. „Marija uživa nagradu neba i primila je krunu vječnog života. Iako je ona naša Kraljica, ona svoju krunu želi podijeliti s nama. Ona ne želi zadržati krunu za sebe, već traži da sva Božja djeca mogu doći dijeliti slavu neba“, rekao je nuncij Rajić, istaknuvši da Marija ima posebnu ulogu u djelu našeg spasenja i otkupljenja. „Među onima koji sudjeluju u djelu ljudskog spasenja, Marija je na prvom mjestu. Ona je, kao nitko drugi, cijeloga života poslušno i pod križem sudjelovala u poslanju i žrtvi svoga Sina i postala najzaslužnijom ženom za cijelo čovječanstvo. U njenom uznesenju, uzvišenju, od ponizne sluškinje koja je dušom i tijelom u nebeskoj slavi, gdje kraljuje zajedno sa Sinom Isusom Kristom, dovršava se put od betlehemske kolijevke, preko kalvarijskog križa do nebeske krune“, poručio je nuncij Rajič.

Sveto Pismo pokazuje da je Marija primila jedinstveno zvanje. „Među svim ženama koje su živjele na svijetu prije dvije tisuće godina, samo je mlada djevojka Marija bila odabrana za posebno zvanje, da postane Majka Božja. Dolazak Mesije bio je moguć zahvaljujući vjeri te mlade žene iz Nazareta, koja je svojim jednostavnim bićem i povjerenjem u Boga promijenila lice zemlje“, istaknuo je mons. Rajič, rekavši da na Marijine blagdane „slavimo veličinu njene vjere koju je veličao arkanđeo Gabrijel s pozdravom: ‘Zdravo, milosti puna, Gospodin s tobom’. Doista je puna milosti, jer se iz njezine svete utrobe rodio Isus Krist, Sin Boga živoga i Spasitelj svijeta“, poručio je nuncij Rajič.

Presveto Trojstvo okrunilo je Mariju za Kraljicu neba i zemlje. „Marija nije samo Majka Božja, ona je i naša Majka. Svatko voli svoju ljudsku majku. To je prirodna veza između majki i njihove djece. Međutim, majke ponekad znaju biti sebične u ljubavi prema djeci“, rekao je nuncij Rajič. Nasuprot nekad nesavršene ljubavi majki zbog grijeha, „Marijina ljubav prema svima nama koji smo njeni duhovni sinovi i kćeri, puno je veća i puno čišća, jer ona u svojoj ljubavi nema sebičnosti i nesavršenosti. Ona nas istinski ljubi. Naš odnos s Marijom je poput djeteta i njegove majke. Nema mjesta strahu, samo jednostavno povjerenje puno ljubavi“, rekao je nuncij Rajič, istaknuvši da je Marija uvijek imala veliki učinak na živote brojnih ljudi diljem svijeta. „Važno je da joj se molimo u svim okolnostima života, da primimo milost potrebnu za vršenje Božje volje u našim životima, jer ona svoje štovatelje uvijek preporučuje i vodi k svome Sinu Isusu“, potaknuo je predvoditelj slavlja.

Marija je hvaljena zbog svoje velike vjere, ali njena vjera bila je i izložena kušnji. „Bog je dopustio da ona svjedoči strašnoj boli i Isusovoj smrti na križu. Isus je vlastitu Majku povjerio svom ljubljenom učeniku u trenutku njegove najveće patnje. Ivan ju je prihvatio i pokazao svoju vjernost ostavši uz Mariju tijekom njenog života, a posebno u najtežem trenutku, smrti njenog Sina, kako bi je utješio“, rekao je nuncij.

Unatoč velikoj boli, nije zapisano da je Marija očajavala, žalila se i govorila protiv Boga. „Ona je u srcu dijelila patnju svoga Sina. Iako je Marija bila od Boga izabrana za poseban poziv, to ne znači da je njoj, bezgrešno začetoj, sve bilo lako. Kao što Isus nije mogao izbjeći križ, ni Marija se nije mogla osloboditi patnje koju je pretrpjela pred križem svoga Sina. Marijina vjera bila je iskušana i mnogo je patila, ali je ispit položila s najvišom ocjenom“, poručio je nuncij Rajič, rekavši da ni mi u svojim životima nikad nećemo biti izuzeti od križa.

„Isus nas nije pozvao na udobnosti ili lijenosti, nego da se suprotstavimo životnim iskušenjima kako bismo postali veliki ljudi! Naše ponizno prihvaćanje životnih križeva s vjerom i hrabrošću je ujedno i kušnja naše vjere i pouzdanja u Boga. Ako hrabro podnosimo boli te prihvaćamo različite nevolje poput Marije, tada usvajamo volju Božju kao trenutak posebne Božje milosti“, poručio je mons. Rajič.

U duhu Elizabetine pohvale Marijine vjere, „Blažena ti što povjerova da će se ispuniti što ti je rečeno od Gospodina“, nuncij je rekao da je Marija „doista blažena jer je povjerovala u poruku koju je primila od Gospodina preko arkanđela, Božjeg glasnika. Zahvaljujemo Bogu na Marijinom primjeru jednostavnosti u prihvaćanju Riječi Božje. Zajedno s Elizabetom prepoznajemo i slavimo Mariju, jer je vjerovala u ispunjenje svega što joj je bilo rečeno od Boga.  U svijetu gdje prevladava nevjera, veliki je blagoslov primiti dar vjere, kojeg Bog nudi svima koji mu se obraćaju u poniznoj molitvi. Gospodin dolazi u naše konkretne živote kada ga iskreno tražimo svim srcem i dušom, jer želi naše živote obogatiti svojom prisutnošću za naše dobro i dobro drugih“, poručio je nuncij Rajič.

Potaknuo je da štujemo Mariju koja kraljuje s Kristom, Majku božanskog Kralja i moljenjem krunice, „za naše obraćenje od grijeha, za izbavljenje od svakog zla, za obnovu obiteljskog života, za nove članove u život Crkve i povratak mnogih katolika koji više ne prakticiraju vjeru, za pravdu i mir u lokalnim zajednicama, našem narodu i šire, za istinsko čišćenje i obnovu Crkve i nas, njenih članova“.

Nuncij je podsjetio da je liturgijski spomen u čast Marije kraljice, 1955. g. ustanovio papa Pio XII., da pokaže vezu između uznesenja na nebo i vječnog slavljenja Bogorodice Marije. Slaveći krunu Marijinog života, nuncij je potaknuo da u vjeri, koja je najveći životni dar, odolijevamo kušnjama i teškoćama, poput Marije te da „zahvalimo Gospodinu za takvu kraljicu i stavimo se pod njenu zaštitu molitvom, pjesmom i životom“. Kao predstavnik Svete Stolice, vjernicima je zaključno udijelio blagoslov u ime pape Franje.

Zemunički župljani darovali su mons. Rajiča. Karolina Pinčić uručila je nunciju zlatni prsten izrađen u zlatarni ‘Aurum’ u Zagrebu, vlasnika Cecilije i Josipa Ivkić. Obitelj Ivkić darovala je izradu i dizajn prstena, a župa Zemunik materijal. Predstavnici ministranata, Benedikt Paleka, Jakov Birkić i Krešimir Biloglav, uručili su mons. Rajiču dar ministranata i župnika Dodića, lik bl. Alojzija Stepinca kojeg je izradila obitelj Jozefine i Tadije Golomejić iz Kistanja. Naime, nuncij Rajič je u razgovoru za Glas Koncila rekao da ga se „toliko dojmio svetački život, hrabrost i odanost Bogu, Crkvi i hrvatskom narodu bl. Alojzija Stepinca“, da je „poželio imati barem djelić njegovih vrlina. Nakon ustrajne molitve, duboko sam uvjeren da sam zahvaljujući njegovom posredništvu kod Boga osjetio dovoljno snage i vjere da se odazovem Božjem zovu“, rekao je nuncij u tom razgovoru.

Župnik Dodić zahvalio je dobročiniteljima za darove mons. Rajiču i nunciju na dolasku. Župnik je zahvalio i Općini Zemunik i načelniku Ivicu Šariću te tvrtki ColorMix iz Zemunika za farbanje crkve, a Denisu Šestanu – Bići za očišćeni i izbjeljeni kamen oko crkve, župljanima na pripremi proslave i restoranu Gastro, vlasnicima Josipi i Tomislavu Sičiću, koji su goste počastili ručkom. S. Vladislava Terzić je vodila župni zbor koji je predvodio pjevanje na misi i tijekom procesije.

Ines Grbić

Foto: I. Grbić